Bosansko akademsko društvo u Sloveniji ove godine počinje sa tradicijom za koju vjerujemo da ćemo nastaviti barem u sljedećem stoljeću. Dakle – Dani Bosne/Dnevi Bosne Slovenije, u spomen na Povelju Kulina bana, kada se 1189. godine prvi put pismeno spominje naša domovina.
PROGRAM MANIFESTACIJE ROĐENDAN BOSNE – DANI BOSNE U SLOVENIJI
I. OTVARANJE MANIFESTACIJE »ROĐENDAN BOSNE – DANI BOSNE« I OTVARANJE IZLOŽBE “POVELJE BOSANSKIH VLADARA I VLASTELINA (1189-1461)”
Subota, 1. oktobra 2022. u 14. sati, Festivalna dvorana Ljubljana, Vilharjeva cesta 11, Ljubljana
Manifestacija »Rođendan Bosne – Dani Bosne« počinje otvaranjem izložbe “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)” te nastupom mladih glazbenika porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive i studiraju u Sloveniji.
Ovom ćemo prilikom nadarenim studentima umjetnosti dati jednokratne stipendije. Izložba autora dr. Enesa Dedića obuhvata ukupno deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, obuhvatajući period od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma. U okviru ove izložbe će biti prikazane slike originalnih povelja izuzev povelje Kulina bana koja je prikazana u starijem prijepisu. Svaka od povelja obrađena je na način da je prikazana slika, ispis sadržaja povelje i prevod teksta na bosanski jezik. Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, privredi, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Posebnu pozornost privlače povelje koje ukazuju na promjene teritorijalnog opsega srednjovjekovne bosanske države.
Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik. Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva.
Kroz ovih deset povelja se kristališe čitava paleta iskazivanja: od iskrenih ispovijesti, preko hladne diplomatije, do potpune neiskrenosti. Cilj izložbe jeste približiti građankama i građanima glasove srednjovjekovnih Bošnjana u njihovom izvornom obliku. Transkripcija i prevod povelja omogućavaju svima zainteresiranima da na osnovu pročitanih rečenica bosanskih vladara i vlastelina donesu vlastiti sud o određenim događajima iz historije bosanskog srednjeg vijeka.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate otvaranje manifestacije.
Ulaz je slobodan.
II. OKRUGLI STO SA BOSANSKOHERCEGOVAČKIM PISCIMA MILETOM STOJIĆEM I AHMEDOM BURIĆEM U SKLOPU MANIFESTACIJE DANI BOSNE I MONODRAMA HASIJE BORIĆ “MAJKA NURU POČESTO NARUŽI”
Subota, 1. oktobra 2022. u 17. sati, Festivalna dvorana Ljubljana, Vilharjeva cesta 11, Ljubljana
Moderator: Adriana Kuči
Mile Stojić (1955.), autor je više od dvadeset zbirki poezije i smatra ga se jednim od najvažnijih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pjesnika u posljednjih četiri desetljeća. Ako bismo za potrebe kratkog, a efektnog predstavljanja morali smisliti kakvu kratku definiciju, ona bi glasila „erudit s talentom i dušom.“ Radi se o piscu koji s jedne strane obuhvaća fatum cijelog jednog prostora i naroda u njemu, a s druge historiju. U tom smislu, u našem jeziku, teško da danas postoji pjesnik čije je djelo dostiglo takav nivo uobličenja, pa i recepcije. Njegovo će djelo, kako vrijeme bude odmicalo, dobivati na težini i važnosti, i služiti kao putokaz onima koji dolaze, a žele se baviti nijansama, suštinom i bitkom jezika i književnosti.
Neko je za Ahmeda Burića (1967.) svojedobno napisao: „jedan od najvidljivih novinara, kolumnista i angažiranih intelektualaca na području bivše Jugoslavije, poznat po interpretacijama svog mjesta, ali i drugih gradova“. Danas kolumnist „Dnevnika“, poslije rata se pročuo i kao pjesnik. U međuvremenu je objavio i roman i knjigu priča, i otvorio glazbeno polje djelovanja, pa ga to čini jednim od najživljih glasova današnje umjetničke scene u Bosni i Hercegovini. Pisac različitih žanrova, istraživač raznolikih formi, koji ne ide utabanim stazama, već radoznalošću pokušava naći nove staze i na drugačiji način osvijetliti puteve i fenomene.
Monodrama “Majka Nuru počesto ruži” Hasije Borić
Hasija Borić (1953.) je bosanskohercegovačka glumica i režiserka. Gimnaziju i srednju muzičku školu završava u Sarajevu. Poslije gimnazije, upisuje se u prvu generaciju studija glume, režije i teatrologije na Filozofskom fakutetu u Sarajevu.
Po završetku studija odlazi u Split i zapošljava se u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, gdje je radila dvije sezone, zatim odlazi u Zagreb i ponovo se vraća u Sarajevo.
1992. godine odlazi u Beč gdje ubrzo dobija angažman u bečkom Volkstheater-u. 2002. godine osniva “Putujući teatar” u okviru kojeg je napisala, režirala i interpretirala monodramu “Majka Nuru počesto izruži” u kojoj Hasija igra čak 22 lika različitih akcenata i dijalekata iz BiH i bivše Jugoslavije.
Hasija Borić dobitnica je mnogobrojnih nagrada, kao što je nagrada za najbolju glumicu Radija Sarajevo 1989. godine, austrijska nagrada “Karl Skraup” za ukupan opus u sezoni 1997/1998 i nagradu “Mostarska liska” za najbolju glumicu za prestavu “Feral Tribune Cabaret” u režiji Tanje Miletić Oručević.
Glumila je i u filmovima Grbavica, Tunel, Laf u srcu, Stanica običnih vozova, Povratak.
Dobrodošli!
Ulaz je slobodan.
III. STAND-UP KOMEDIJA “Svi smo ZA” U SKLOPU MANIFESTACIJE DANI BOSNE
1.10. 2022, u 20.00, Festivalna dvorana Ljubljana, Vilharjeva cesta 11, Ljubljana
Stand-up komedija pod dirigentskom palicom Denisa Avdića u kojoj će nas do suza nasmijati Ranko Babić, Perica Jerković, Admir Baltić in Žan Papič.
Šta o svemu kaže Denis Avdić?
“Dobra ura smeha in kusur z “našimi” domačimi komiki. Ranko Babić, Perica Jerković, Admir Baltić, Žan Papič in Denis Avdić.
Kot vidite, imamo vsi “normalna” imena, razen Žana. Vsi se strinjamo, da je nastop dobrodelen, ne moremo se pa zmen’t’ ali se na bosanskem reče mineralna ali kisela voda. In tako pridemo do kupusa. Al’ je mineralni, al’ je kiseli.
Če boste po nastopu mal’ kiseli, zna bit, da ste tja prišli že mal’ mineralni.
Se vidimo 1. oktobra ob osmih.”
Svi umjetnici su se odrekli honoraru a skupljena sredstva će biti namjenjena za realizaciju projekata Bosanskog akademskog društva u Sloveniji.
Predstava je rasprodana.
IV. PROJEKCIJE KRATKIH FILMOVA REDITELJA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG PORIJEKLA U SKLOPU MANIFESTACIJE »DANI BOSNE«
Nedjelja, 2. oktobra 2022. od 18.00 do 22.00, Slovenska kinoteka, Miklošičeva 28, Ljubljana
U sklopu manifestacije »Dani Bosne« biće prikazano šest filmova reditelja bosanskohercegovačkog porijekla.
Poslije projekcija slijedi razgovor sa autorima filmova.
U 18:00:
Crvenkapica se crveni
Režija: Ismar Mujezinović / Igra: Nana Milčinski / Glas: Ismar Mujezinović / Država: Slovenija / Godina: 2005 / Izvorni medij: digitalni format / Barva: barvni / Dolžina: 15′
Dijalog slika, riječi i performansa. Ista osoba na dva paralelna ekrana. Na desnom ekranu, Crvenkapa se pojavljuje kao tabula rasa. Kroz dijalog želi da upozna sebe i svog partnera sa kojim mentalno i verbalno komunicira.
Zid
Film: Ismar Mujezinović / Igra: Mateja Bajda, Ismar Mujezinović / Godina: 2009 / Izvorni medij: digitalni format / Barva: barvni / Dolžina: 20′
Zid kao simbol privatnosti između stanova je vlažan. To je razlog za dijalošku analizu odnosa para koji pati od problema koji prate svaku vezu kroz život.
Druga generacija
Režija: Amir Muratović / Država: Slovenija / Godina: 2006. / Originalni medij: DCP / Boja: boja / Dužina: 50′
“Ja sam Slovenac… ali nisam.” Rođeni su u Sloveniji, ali su odrasli u čvrstoj porodičnoj zajednici koja je “odozdo prema gore”. Njihovi roditelji – možda bake i djedovi – došli su ovdje “samo na nekoliko mjeseci”. Tražili su posao i udobniji život. Upravo ta privremenost – osjećaj da će se vratiti na mjesta bivše zajedničke države Jugoslavije, da se usele u kuće koje se tamo grade – pretvorila je njihove domove u male enklave u kojima se čuva drugačija kultura i govori se drugačijim jezikom. Čini se da nisu dio te zajednice. Neki dijelovi Ljubljane su postali geta, gdje je slovenački jezik u manjini. To je paralelni svijet.
U 20:00:
Fontana
Režija: Goran Vojnović / Država: Slovenija / Godina: 2017. / Originalni nosač: DCP / Format slike: 1.85 / Boja: boja / Dužina: 15′
Dvojica čudno odjevenih stranaca neočekivano ulaze u bar na uglu, gdje redovni gosti i konobari čekaju kraj još jednog dugog dana. Ubrzo se ispostavlja da su iz Pariza i da ih zanima toalet bara: za dio toaleta kažu da je jedna od najvažnijih kreacija svjetske umjetnosti. Prošlo je 100 godina otkako je Marcel Duchamp izložio svoje čuveno djelo Fontana, u suštini ništa više od pisoara.
Original se smatra izgubljenim, a replike su bile predmet brojnih skandala, jer su mnogi posjetitelji na izložbama širom svjetskih muzeja pokušavali i uspjeli da uriniraju u njih i nasilno ih vrate prvobitnoj namjeni. Duchampova fontana je promijenila svijet umjetnosti – ali gdje je original? A ako ga neko vrati u toalet, da li je to i dalje umetničko delo?
Nevidljiva ruka Adama Smitha
Režija: Slobodan Maksimović / Država: Slovenija / Godina: 2017. / Nosilac izvora: DCP / Format slike: 2.35 / Boja: boja / Dužina: 15′
Negde u Evropi Grk duguje Francuzu, koji duguje Slovencu, a ona Italijanu, koji duguje Grku. Njemica koja nikome ništa ne duguje samo želi mirno spavati. Britanac traži izlaz. Film je snimljen u jednom kadru, a ekipa i glumci dolaze iz više od 10 zemalja. Svako govori svoj jezik i svi se razumeju.
Stepenice
Režija: Miroslav Mandić / Država: Slovenija / Godina: 2015. / Nositelj izvora: DCP / Format slike: 2.35 / Boja: boja / Dužina: 17′
Kao imigrant tokom rata devedesetih, sjećao sam se mjesta svog djetinjstva u Sarajevu, posebno stepeništa na kojem smo kao djeca razmjenjivali stripove. Pod pritiskom nemoguće razmene, stepenište u mom snu postalo je veliko kao piramide. Poslije rata posjetio sam ulicu svog djetinjstva. Nisam prepoznao stepenište, odnosno nisam mogao vjerovati da se “piramida” smanjila na tri mala stepenica.
Dobrodošli!
Ulaz je slobodan.
V. OTVARANJE IZLOŽBE POZNATIH BOSANSKOHERCEGOVAČKIH LIKOVNIH UMJETNIKA
Ponedeljak, 3. oktobra 2022. u 19. sati, Galerija Visconti Fine Art, Mestni trg 18, Ljubljana
Otvaranje izložbe poznatih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika koji žive i rade u Sloveniji. Na izložbi će svoja djela izložiti Mirsad Begić, Petar Beus, Jakov Brdar, Admir Ganić, Amela Hadžimejlić, Narcis Kantardžić, Ismar Mujezinović, i Emira Turnadžić.
Ovom prilikom ćemo dodijeliti zahvalnice, nagrade i počasno članstvo u Bosanskom akademskom društvu u Sloveniji zaslužnim pojedincima koji svojim djelovanjem doprinose razvoju odnosa između Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Izložba će trajati do 10. oktobra 2022.
Ulaz je slobodan.
